Etički kodeks

Ovaj etički kodeks Hrvatske Asocijacije za Neuro lingvističko programiranje (HANLP) izrađen je u skladu s važećim zakonima i propisima Republike Hrvatske te s etičkim standardima Hrvatske komore psihoterapeuta (HKPT). Dokument definira profesionalne norme, odgovornosti i granice djelovanja terapeuta, edukatora, supervizora i edukanata HANLP ( HANLPt). Kroz etički kodeks naglašavaju se temeljne vrijednosti profesije i informira se o pozitivnim vrlinama koje su u osnovi etičkog ponašanja.

Usklađeno s dokumentima: Etički kodeks HKPT (2021) |  Statut HKPT |  Zakon o djelatnosti psihoterapije (NN 18/22)| Zakon o reguliranim profesijama

1.     UVOD I SVRHA KODEKSA

Kodeks osigurava profesionalno, odgovorno i etičko ponašanje svih članova HANLP (HANLPt) skladu s hrvatskim zakonima i načelima HKPT-a.

Cilj kodeksa je promicanje profesionalnog, odgovornog i etičnog ponašanja edukanata, edukatora, supervizora i terapeuta (u sadržaju kodeksa koristit će se naziv u muškom rodu radi jednostavnijeg komuniciranja, imajući na umu da osoba može biti bilo kojeg spola). Naglašava važnost poštovanja dostojanstva osobe, autonomije, integriteta i kompetentnosti.

Psihoterapeutska profesija je odvojena znanstvena profesija. Ona se bavi dijagnosticiranjem, razumijevanjem i planskim tretmanom psihosocijalnih, i psihosomatskih promjena, smetnji ponašanja i stanja patnje pomoću znanstvenih i psihoterapeutskih metoda. Psihoterapeutski proces se bazira na interakciji između jednog ili više klijenata i jednog ili više psihoterapeuta s ciljem promicanja promjena u sferi kvalitete života i daljnjeg razvoja klijenta. Psihoterapijsku profesiju karakterizira obvezom ispunjenja prije spomenutih ciljeva. Od psihoterapeuta se traži da upotrebe svoju stručnost i da vode računa o dostojanstvu i samopoštovanju pojedinca u najboljem interesu klijenta. Profesionalno stajalište psihoterapeuta mora biti u skladu s njegovim profesionalnim treningom.

Izraz edukator se odnosi na sve osobe bilo kojeg spola koje u okviru programa edukacije podučavaju edukante, te na diplomirane osobe  i/ili psihoterapeute koji su završili edukaciju za edukatora.

Izraz edukant se odnosi na sve osobe bilo kojeg spola – polaznike edukacije iz psihoterapije koje su upisale jednu ili više edukacija koje organizira NLP Akademija.

Izraz supervizor koristi se za iskusnijeg stručnjaka bilo kojeg spola koji pruža podršku mlađim terapeutima i edukantima, pomažući im u razvoju vještina, profesionalnom sazrijevanju i sigurnom prostoru za refleksiju i rješavanje problema vezanih uz rad s klijentima.

2.     Profesionalna odgovornost

Terapeuti, edukanti i edukatori djeluju unutar granica stručnosti, poštuju integritet, izbjegavaju dvostruke odnose i prijavljuju sukobe interesa. Prihvaćaju odgovornost za posljedice svojih postupaka i nastoje osigurati primjereno korištenje svojih usluga, pri čemu dobrobit klijenta smatraju svojom prvom i osnovnom odgovornošću.

Odgovornost

Odgovornost edukatora i mentora: etičnost u prenošenju znanja i ocjenjivanju. Ne zloupotrebljavati autoritet nad edukantima. Redovito procjenjivanje napretka edukanata, transparentan kriterij ocjenjivanja te informiranje edukanata o tome.

Odgovornosti supervizora: osigurati siguran, stručan i etički vođen supervizijski proces; pružajući iskrenu povratnu informaciju; poštujući povjerljivost klijenta i edukanta. Supervizori su dužni prepoznati vrijednosti i dignitet osoba koje superviziraju bez obzira na spol, spolnu orijentaciju, spolni identitet, kulturi, dobi, invalidnost ili zdravstveno stanje, socijalno podrijetlo, politička ili religijska uvjerenja i drugo.

Odgovornost edukanata i terapeuta: vode računa o osobnim, socijalnim, organizacijskim, materijalnim, ambijentalnim i političkim okolnostima te pritiscima koji bi mogli dovesti do krivog korištenja njihova utjecaja. Svojim klijentima unaprijed pojašnjavaju sve ono što bi moglo biti relevantno za njihov zajednički rad. Izbjegavaju odnose koji bi mogli smanjiti njihovu objektivnost ili proizvesti konflikt interesa

Povjerljivost u edukacijskom procesu – zaštita privatnosti edukanata i klijenata iz supervizije. Zaštita privatnosti slučajeva koji se obrađuju, korištenje anonimnosti ako je potrebno.

Profesionalne granice

Supervizori i edukatori poštuju granice, povjerljivost i odgovorno koriste autoritet. Dužni su djelovati u skladu s kodeksom. Poseban oprez potreban je kod terapeuta i edukanata u slučaju mogućih višestrukih uloga te trebaju izbjegavati bivanje u višestrukim odnosima. Ne uspostavlja terapeutski odnos sa klijentom u situacijama koje mogu narušiti objektivnost, povjerenje ili sigurnost (npr. osobni, financijski, seksualni odnosi).

Sukob interesa: ako postoji situacija u kojoj osobni interesi terapeuta mogu utjecati na terapijski proces, on je obvezan to jasno deklarirati i postupiti kako ne bi štetio klijentu. Obveza transparentnosti i izbjegavanje situacija koje ugrožavaju objektivnost.

3.     KompetencijE  i kontinuirano usavršavanje

Terapeuti i edukanti dužni su održavati stručnu kompetenciju kroz stalnu edukaciju i superviziju. Istinito i točno označavaju te javnosti predstavljaju svoje kompetencije, obrazovanje, dodatne edukacije i iskustvo. HANLP (HANLPt) osiguravajući edukaciju budućih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta posebnu pozornost posvećuje brizi o slijeđenju etičkih načela i implementiranju istih u svoj rad, vodeći računao osobnom i profesionalnom razvoju edukanata. U najvećoj mogućoj mjeri izbjegavaju višestruke uloge i osiguravaju najviše moguće edukacijske standarde.

Rad u granicama stručnosti

Terapeuti i edukanti  djeluju unutar granica stručnih kompetencija koristeći tehnike i metode koje su ovladali, te ne obećavaju rezultate koje objektivno ne mogu jamčiti. Poštuju potrebu za stalnom edukacijom i osobnim razvojem te su otvoreni prema novim procedurama i promjenama u očekivanjima i vrijednostima koje nosi vrijeme.

Profesionalna suradnja zahtijeva suradnju s drugim stručnjacima kad je u najboljem interesu klijenta (psihijatar, psiholog, socijalni radnik, itd.). Ako terapeut ili edukant ocijeni da su mu u brizi za klijenta potrebni savjeti drugih stručnjaka, potražit će superviziju ili konzultacije kompetentnog stručnjaka.

Edukacija i stručno usavršavanje

Održavanje visokog standarda stručnosti, odnosno kompetencija, odgovornost je koju dijele svi terapeuti i edukanti u interesu javnosti i profesije u cjelini. Imaju pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihoterapijske znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unapređenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje psihoterapije. Nude samo one usluge i koriste samo one tehnike za koje su kvalificirani edukacijom i iskustvom.

Evidencija kontinuiranog stručnog usavršavanja obvezna je za sudjelovanje u radionicama, konferencijama, dodatnim edukacija, praćenju recentne literature te po potrebi supervizije i osobne terapije ili drugih stavki zatraženih od Škole tokom edukacije.

Samoprocjena i osobni rad terapeuta

Samorefleksija i osobni razvoj terapeuta i edukanta razvija se radom na vlastitim ograničenjima, predrasudama, projekcijama, vlastitim granicama, emocionalnim reakcijama, te koristi superviziju i edukacije radi očuvanja kvalitete rada.

4.     MORALNI I ZAKONSKI STANDARDI

Moralni standardi ponašanja osobna su stvar psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta kao i svih drugih građana, osim kada ti standardi mogu ugroziti ispunjavanje njihovih profesionalnih odgovornosti ili umanjiti javno povjerenje u psihoterapiju, psihoterapeute ili savjetodavne terapeute. Zakonske standarde propisuje Zakon o djelatnosti psihoterapije i odgovarajući akti Komore.

Kao edukatori, edukanti, terapeuti, psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti su svjesni činjenice da njihove osobne vrijednosti mogu imati utjecaj na način komuniciranja s ljudima, upotrebu tehnika, selekciju i prezentaciju nalaza ili materijala te prirodu ili primjenu istraživanja, stoga su usmjereni na kontinuirani rad na sebi. Radeći s potencijalno osjetljivim temama, prepoznaju i poštuju različite kulturološke kontekste i običaje te vode računa o mogućoj individualnoj osjetljivosti klijenata, studenata, edukanata ili drugih osoba u odnosu na takve teme. Ne angažiraju se u nehumanim postupcima niti postupcima koji rezultiraju ilegalnim ili neopravdanim akcijama te takve postupke ne opravdavaju.

5.     Povjerljivost i zaštita privatnosti

Svi podaci o klijentima su povjerljivi, uz iznimke propisane zakonom. Poštuje se GDPR i načelo informiranog pristanka. Obveza terapeuta i edukanta je poštivanje povjerljivosti informacija dobivenih tijekom rada te informiranje klijenata o zakonskim ograničenjima povjerljivosti.

Tajnost informacija i granice povjerljivosti

Svi sudionici edukacije obvezni su sadržaje iz grupe ne iznositi u javnosti ili ih iznositi osobama izvan grupe.

Profesionalna tajna podrazumijeva sve informacije o klijentu i svi podaci (osobni, psihološki, terapijski) su povjerljivi.

Izuzeci od povjerljivosti: situacije predviđene zakonom (npr. prijetnja životu, kaznena djela, sudski zahtjevi) te kada klijent da pisani pristanak za otkrivanje određenih informacija.

Nakon prestanka psihoterapijskog odnosa psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti dužni su trajno čuvati povjerljivost podataka o klijentu, edukantu i supervizantu.

Skladištenje i zaštita podataka

Čuvanje i zaštita zapisa i podataka usklađeni su s propisima o zaštiti osobnih podataka, te digitalni zapisi i fizička arhiva moraju biti zaštićeni. Prilikom pisanog ili usmenog izvještavanja psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti iznose samo podatke koji služe evaluaciji ili daljnjem upućivanju, bez zadiranja u privatnost klijenta.

Informirani pristanak podrazumijeva da klijent mora znati kako se njegovi podaci koriste, klijent treba biti obaviješten o svrsi i ciljevima terapije, metodama, trajanju, mogućim rizicima i ograničenjima, cijeni, prekidu terapije, te o načinu korištenja i pohrane podataka.

6.     Odnos s klijentima

Psihoterapijska praksa predstavlja aktivnost koja podrazumijeva prihvaćanje profesionalne odgovornosti prema klijentima, kolegama i društvu u cjelini. Dobrobit svakog klijenta predstavlja osnovnu brigu psihoterapeuta. Klijentima se jamči dostojanstvo, autonomija i nediskriminacija. Odnosi se temelje na povjerenju i jasno definiranim granicama. Treba činiti ono što koristi klijentu, a inzistiranje na onom što je korisno za klijenta zahtijeva informirani pristanak.

Dobrobit klijenta

Poštovanje dostojanstva i autonomije: klijent ima pravo na vlastite izbore, na informirani pristanak, na odbijanje terapeutskih postupaka. Terapeut i edukant trebaju točno, istinito, razumljivo i sa suosjećanjem informira klijenta o njegovu stanju, dobrobiti i rizicima te, na drugoj strani, postupa s njim tako što mu priznaje sposobnost da sam o vlastitom dobru prosuđuje i odlučuje, kao i da na temelju doživljenog iskustva odluku promijeni.

Zabrana iskorištavanja: terapeut ne koristi autoritet u terapiji radi vlastite koristi (financijske, emotivne, seksualne).

Jasne granice odnosa: definirati što je terapijski odnos, i držati se tih granica; jasno komunicirati granice prije početka rada.

Prekid terapije: terapeut i edukant završavaju savjetodavni odnos s klijentom čim postane jasno da klijent od njega nema koristi ili kad to klijent zatraži, te klijentu nude pomoć u nalaženju drugih izvora podrške ako je ista potrebna. Moraju osigurati etičan, transparentan i primjeren proces završetka terapije, obavijestiti klijenta te po mogućnosti ponuditi prijelaz ili upućivanje drugdje ako je potrebno.

Zabrana diskriminacije: ni po kojoj osnovi (spol, rasa, religija, seksualna orijentacija, invaliditet, politička ili ideološka pripadnost i sl.) terapeut ne smije diskriminirati.

Kad je klijent istovremeno uključen u više psihosocijalnih tretmana, terapeut i edukant će profesionalno i odgovorno razmotriti situaciju kroz razgovor s klijentom kako bi se smanjio rizik da dođe do konfuzije i sukoba nastojeći, gdje god je to moguće, održati jasne i dogovorene odnose s drugim stručnjacima koji su uključeni.

Način rada

Etičke dimenzije profesionalnog rada jednake su u radu „uživo” i na daljinu (internet, mail, telefon ili bilo koja druga nedirektna sredstva rada). Posebnu pažnju potrebno je obratiti implementaciji etičkih načela, odredbi i profesionalnih standarda na daljinu i s visokom osjetljivošću i jasnoćom komunicirati o njima s klijentima i edukantima tijekom rada na daljinu. Potreban je poseban oprez u donošenju procjene za koje klijente, teme i načine rada je rad na daljinu primjeren te jasno komunicirati rizike.

7.     Odnos prema kolegama i institucijama

Terapeuti, edukanti i edukatori se s dužnom pažnjom ophode prema potrebama, posebnim kompetencijama i obvezama drugih stručnjaka s kojima surađuju. Poštuju preduvjete i obveze radnih sredina s kojima su ti stručnjaci povezani. Suradnja i uzajamno poštovanje kolega, prijava neetičnog ponašanja i poštivanje propisa HKPT-a i zakona.

Poštovanje kolega i ustanove

Poštovanje kolega podrazumijeva suradnja, međusobno uvažavanje, izbjegavanje kritika bez temelja, izbjegavanje reputacijske štete kolegama.

Odnos prema institucijama: poštivanje zakona, HKPT standarda, Statuta komore, propisa o reguliranim profesijama.

Edukatori, edukanti i terapeuti su dužni pokazivati lojalnost, poštovanje i profesionalnu odgovornost prema svojoj školi i njezinim članovima. Očekuje se da svojim djelovanjem čuva ugled institucije, surađuje s kolegama u duhu međusobnog uvažavanja te izbjegavaj postupke koji bi mogli našteti integritetu škole ili struke.

Etično prijavljivanje kršenja kodeksa

Izvješćivanje o neetičnom ponašanju obvezno je ako terapeut sazna za kršenje etičkih standarda (zakona, kodeksa), dužan je postupiti – interno (u školi, superviziji) i vanjski mehanizam (npr. HKPT, Sud časti).

8.     Društvena odgovornost i javni nastup

Terapeuti i edukanti odgovorno komuniciraju u javnosti i promiču mentalno zdravlje bez senzacionalizma. U komunikaciji s javnim glasilima, posebno pri korištenju digitalnog marketinga s dužnom pažnjom se ophode prema kolegama, psihoterapijskoj struci, drugim stručnjacima, korisnicima društvenih mreža i javnosti.

Odgovorno predstavljanje u javnosti: kad terapeuti i edukanti govore u medijima, objavljuju na internetu, moraju jasno razlikovati osobna mišljenja od stručnih, ne koristiti klijenta kao „marketinški materijal” bez njihovog izričitog pristanka. Oglašavanje u skladu sa propisima, oglašavanje mora biti istinito, ne smije zavaravati (npr. lažne tvrdnje o rezultatima, obećanja “garancije”) te jasno označeno kao terapeutska/usluga škole.

Promicanje mentalnog zdravlja: pridržavanje načela javne koristi, poticanje razumijevanja psihoterapije, smanjenje stigme. Zabrana senzacionalizma i samopromocije na račun klijenata.

9.     Etičke procedure i disciplinski postupak

Definira način prijave, postupanja i sankcioniranja povreda etičkog kodeksa u skladu s pravilima HKPT-a i Zakonom.

Postupak prijave i rješavanja povreda

Dostupnost Suda časti Komore kako je definiran u Statutu HKPT: Sud časti Komore rješava teške i lakše povrede dužnosti ovlaštenih psihoterapeuta/savjetodavnih terapeuta.

Teške povrede su npr. povreda profesionalne tajne, značajna šteta klijentu, kazneno djelo, višestruke osnovne povrede kodeksa.  Lakše povrede su manji propusti koji se mogu ispraviti.

Postupak prijave: svaki član reda škole može – u skladu s internim pravilima škole i s HKPT-om – prijaviti povredu. Škola će imati unutarnji etički odbor ili kontakt osobu za etičke slučajeve.

Moguće sankcije: upozorenje, obavezna edukacija, suspenzija, isključenje iz škole / prekid suradnje, uz obvezu obavijesti HKPT-a ako je potrebno (ako je član HKPT-a).

Pravo na obranu i žalbu: osoba protiv koje se vodi postupak ima pravo na obranu, transparentan postupak, obrazloženje odluke, mogućnost žalbe unutar Komore ili drugog nadležnog tijela.